Seul- Katolička Crkva nastavlja rasti, u 2011 godini broj novokrštenih iznosio je 134.562 čime je broj katolika povećan na  5,309,964, odnosno na nešto više od 10% stanovništva dok je ukupan rast broja katolika iznosio 2-3 % godišnje u zadnjih deset godina. Ovi podaci koje donosi Biskupska konferencija Koreje donose i podatke koji govore o padu broja osoba koje pohađaju nedjeljnu misu kao i o sve starijoj katoličkoj populaciji.

Korejsko svećenstvo uključuje 34 biskupa, jednog kardinala  4455 korejska i 166 inozemnih svećenika te 1,587 bogoslova . Prošle je godine zaređen 141 novi svećenik što je povećanje od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vjeronauk.eu

Ekumenski susret u Njemačkoj prošlog je tjedna održan pod geslom „Sudjelovanje u životu“, a pod predsjedanjem münchenskog nadbiskupa kardinala Reinharda Marxa i evangeličkog biskupa Heinricha Bedforda-Strohma. Na skupu se isticala važnost zajedničkoga doprinosa svih skladnom životu društva. Takvi se susreti održavaju već dvadeset godina, a ovogodišnji je bio usmjeren prema međugeneracijskoj solidarnosti. Posebno se isticao navod iz dokumenta Njemačke biskupske konferencije o kršćaninu gdje se kaže da je kršćanin onaj koji se usprkos svim poteškoćama u životu obvezuje na uspješan život.

Prošlih je dana pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za laike pod naslovom „Ujedinjeni u Kristu za novu evangelizaciju“, u Asizu održana promicateljska međunarodna konferencija katoličkih bratovština. To je ujedno bila i prigoda „za produbljivanje duhovne veze s Papom” pogotovu što se tiče novijih crkvenih pokreta poput ‘Obnove u Duhu’ ili Karizmatskom pokretu. Nastupili su mnogi uglednici, među kojima i kardinali i Papin propovjednik. Sve je to bilo u vidiku Trinaeste redovne Sinode biskupa o Novoj evangelizaciji za prenošenje kršćanske vjere zakazane za početak Godine vjere, u listopadu ove godine.

Rabiti nove tehnologije u službi naviještanja – poticaj je, kako prenosi agencija Sir, proizišao sa seminara održanoga prošlih dana u Harissi, u Libanonu, o temi „Komunikacija na Srednjem istoku kao sredstvo evangelizacije, dijaloga i mira“. Na seminaru koji je organiziralo Papinsko vijeće za obavijesna sredstva i Vijeće istočnih katoličkih patrijarha, sudjelovali su patrijarsi i biskupi iz raznih zemalja toga područja, među kojima iz Sirije, Jordana i Iraka, a bilo je i stručnjaka na području medija.

U britanskom gradu Leedsu, od 23. do 26. je travnja održano proljetno zasjedanje Biskupske konferencije Engleske i Velsa, u čijem su središtu – kako je izvijestila agencija Sir – bile važne i osjetljive teme poput braka, Godine vjere, zvanjā, Olimpijskih igara u Londonu, te pitanje seksualnoga zlostavljanja. Među njima je u ovom trenutku posebno aktualna tema braka, budući da je premijer David Cameron izrazio namjeru legaliziranja brakova među homoseksualcima, te potaknuo postupak konzultacija o toj temi među građanima.

radio vatikan/vjeronauk.eu

Zagreb, (IKA) – Katehetska proljetna škola naslovljena “…I uznesen bi na nebo…” (Lk 24, 52) održana je 20. i 21. travnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu. Tradicionalni dvodnevni stručni susret trajne izobrazbe vjeroučitelja osnovnih škola, u okviru godišnje teme “Zadivljenost kao pedagoški princip”, organizirali su Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije (NKU) i Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).
Sudionike, njih tristotinjak iz cijele Hrvatske, u rad škole uveo je voditelj povjerenstva NKU-a za Katehetsku proljetnu školu dr. Josip Šimunović, a uime organizatora pozdravne su riječi uputili ravnatelj AZOO-a Vinko Filipović i predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin.
Ravnatelj AZOO-a Filipović pozdravio je okupljene uime ministra znanosti, obrazovanja i sporta, te je istaknuo poticajnost odabrane teme, dodajući kako je djeci potrebno prenijeti više pozitivnoga, konstruktivnoga i motivirajućega u životu. Naglasio je kako (vjero)učitelji djeci često pružaju ono što im nedostaje u obitelji zbog čega je njihov poziv iznimno važan.
Dr. Pažin je naglasio kako ovogodišnji susreti vjeroučitelja na katehetskim školama pokušavaju na različite načine iznova otkrivati otajstva Kristova života, a proljetna škola nudi sadržaj koji će “pomoći otkrivati nebesa, uzvisine ljudskoga života, ljudskih snova, ali i prostor i vrijeme susreta s uskrsnulim Kristom koji ‘bi uznesen na nebo’”.
Prvo je predavanje održao đakovačko-osječki pomoćni biskup i predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju mons. dr. Đuro Hranić koji je govorio o nebu u Svetome pismu i teologiji. Naglasio je kako tema susreta odgovara ovome liturgijskom vremenu, jer se uskrsli Krist četrdeset dana ukazivao dok nije ušao u Božju skrivenost – do uznesenja na nebo. “Dok je sav svijet zaokupljen problemima ovoga života, govor o nebu nije lak. No, ipak, riječ o nebu nije bijeg iz sadašnjosti i od zadataka u njoj. Nebo nije oaza u koju bježimo i u koju se sklanjamo pred bukom i prijetnjama koje nas okružuju. Navještaj o nebu nije otuđenje. Nebo otkriva čovjekov identitet i njegovu zadaću”, kazao je biskup Hranić. “Nebo je za nas kršćane, koji smo zagledani u nebo u koje je uznesen Isus, naša domovina”, kazao je dodajući: “Mi kršćani kada smo zagledani u nebo, zagledani smo u Krista”, nebo zato nije prostor nego je ono za kršćane osoba Onoga u kojemu su Bog i čovjek postali zauvijek jedno.
Pojasnio je kako kršćanska predaja riječju nebo označava cilj čovjekova puta i konačno ispunjenje njegova bića. “Ispunjenje nije poezija o budućnosti, nego savršeno ostvarenje onoga što se već sada događa u susretu s Kristom. Nebo je u svakom takvom susretu već prisutno. Ono je već naša stvarnost”, kazao je biskup Hranić. Istaknuo je i kako je nebo iskustvo milosti, zajedništva između Boga i čovjeka, Božje ljubavi i zato je ono vrhunski oblik našega ljudskog i vjerničkog iskustva. Naglasio je i kako iskustvo neba započinje ondje gdje je čovjek sposoban za ćudoredne odluke, gdje odgovorno i ozbiljno prihvaća i svladava svoje životne zadaće, gdje je kadar i sposoban založiti se iz ljubavi za dobro drugoga. I svugdje gdje god ima žrtve, vjernosti, dobrote – bez nade u neku drugu nagradu osim nagrade vlastite savjesti – gdje god čovjek makar i ne znajući živi po Isusovu načelu da služi i da život svoj daje za druge i gdje god postoji iskustvo trajnih i neprolaznih vrijednosti, kao i sposobnost nesebičnog i velikodušnog darivanja, sposobnost zauzimanja za druge pa i uz cijenu žrtve, tamo čovjek već ima iskustvo neba, istaknuo je mons. Hranić.

Slijedio je razgovor s književnikom Mirom Gavranom, o nebu i drugim “mjestima” u književnosti, naslovljen “Jakovljeve ljestve”. Razgovor je moderirao vjeroučitelj Nikola Kuzmičić, osmislivši ga kao kviz u kojemu je sugovorniku postavljao pitanja o stanju suvremene hrvatske književnosti i kazališta, odnosu vjere i književnosti, Gavranovim djelima nadahnutim biblijskim likovima, o školskoj lektiri i odgojnoj ulozi književnosti. Gavran je istaknuo važnost pozitivnih priča, dobrih i zanimljivih fabula koje dotiču životne situacije, naglasio je kako je zadnjih godina previše kazališnih predstava kojima je glavni cilj šokirati publiku, te kako su stoga dobrodošle normalne međuljudske priče, humor i katarza. Naglasio je i kako je odnos vjere i književnosti iznimno važan i nadahnjujući.
U poslijepodnevnome dijelu programa prvo je predavanje održala viša savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost pri AZOO-u Mirjana Tomašević Dančević, koja je o nebu u likovnoj umjetnosti govorila analizirajući djela slavnoga manirističkog slikara El Greca, ali i učenika, kako bi odgovorila na pitanje kako dijete doživljava nebo. Predavanje o zadivljenosti svemirom naslovljeno “Nebesa posuta zvijezdama” održao je mr. Ivan Romštajn iz Zagrebačkoga astronomskog saveza i zagrebačke Zvjezdarnice, a svoja su iskustva o tome kako povezuju ono što nauče na vjeronauku s astronomijom izrekli i mladi astronomi iz OŠ Mate Lovraka u Kutini, koji su odgovarali na pitanja njihove vjeroučiteljice Ivanke Tomić.
U sklopu prvog radnog dana škole održan je i prigodni program naslovljen “Živi povezan s Nebom”, tijekom kojega je predstavljena istoimena knjiga vjeroučiteljice Ružice Lice o kojoj su govorili Vesna Svaguša i dr. Pažin, a u predvorju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta otvorena je izložba slika minijatura vjeroučiteljice Snježane Brkić, koje je predstavio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić. Prvi je dan škole završio euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Marije na Dolcu.

Početak drugoga dana osmišljen je kao radijska emisija “Valovima neba” koju su s vjeroučiteljicom Tihanom Arbanas realizirali učenici zagrebačke VII. gimnazije, a u kojoj je gostovala muzejska pedagoginja Zorica Babić iz Arheološkoga muzeja u Zagrebu. U “emisiji” osmišljenoj po uzoru na sličnu koju već ostvaruju na Radiju Marija, učenici su sa svojom vjeroučiteljicom i gošćom progovorili o tome kako davne kulture gledaju na računanje vremena, dotaknuta je vučedolska kultura, ali i vrijednost i važnost vremena, te nebo kao čovjekov posljednji cilj.
Katehetska je škola završila okruglim stolom tijekom kojega je, osim sadržajnih zaključaka susreta, bilo govora i o različitim aktualnim trenucima koji se tiču katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi. Iznesen je osvrt na preporuku o izvedbi vjeronauka koja je početkom travnja upućena svim osnovnim školama uime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a koja govori o izvedbi vjeronauka u prvom i posljednjem satu te su vjeroučitelji upoznati s koracima koje je u tom smislu učinila Hrvatska biskupska konferencija. Također, budući da se na temelju nekih upisa u školske E-matice ne može točno zaključiti koji su vjeronauk učenici upisali – pa je za njih navedeno tek da pohađaju vjeronauk ali ne i koje vjeroispovijesti – vjeroučitelji su pozvani da u svojim školama ukoliko za to postoji mogućnost, u razgovoru s razrednicima i osobama koje su odgovorne za unošenje podataka u E-matice, pokušaju kvalitetnije pratiti upis u E-matice kako bi se dobili što točniji statistički podaci o učenicima upisanima na katolički vjeronauk.

IKA/Vjeronauk.eu

Bijela nedjelja je također dan kada izlazimo ispod zaštitnog plašta vazmenog slavlja te polazimo u sivilo svagdašnjice. Potrebno je da se s tom svagdašnjicom suočimo na nov način. U tom smislu na Bijelu nedjelju kršćanin ima zadnju šansu da konačno susretne Uskrsloga i uistinu proslavi Uskrs. Mi smo, naime, često toliko utučeni svojim eventualnim Velikim petkom, odnosno dominacijom zla u svijetu i u našem vlastitom životu, da poput Tome često ogorčeno ponavljamo: „Dok ne stavim prste umjesto čavala, dok ne stavim ruku u njegov bok, neću vjerovati!“ No, trebamo znati jednu stvar: dok je tako govorio, Toma je ipak čeznuo za susretom s Isusom, i Toma nije želio da zlo trijumfira, želio je vjerovati. I kad se konačno našao pred Gospodinom, Toma je u još uvijek svježim ranama probodenih ruku, nogu i probodenog boka prepoznao Uskrsnuće.
U trenucima kada tama i zlo potpuno prekriju svjetlo vjere, pokušajmo i mi, poput Tome, bar željeti da bude drukčije. Ostavimo bar malo mjesta nadi. I nama, premda nismo svjesni toga, često puta Bog pruža na uvid bolne rane svojih ruku, nogu i svoga boka. Mi redovito zaustavljamo pogled samo na ružnoj površini tih rana. Ne želimo znati, ne želimo vjerovati da su samo izvana strašne, da u njima već odavno djeluje snaga Uskrsnuća. Od uskrsnog jutra svaka nevina suza prolivena na ovoj zemlji doziva nebesku radost i otvara joj prostor na zemlji. Od uskrsnog jutra svaka u nevolji ispružena ruka nije drugo nego putokaz prema nebeskom kraljevstvu; svaka nemoć nije drugo nego poziv Božjoj snazi da se očituje. Božja mudrost očitovala se i očituje se u ludosti križa; Božja pobjeda očitovala se i očituje se po smrti. U suočenju s Božjim ranama, u potresnom, nezamislivom očitovanju nemoći i svemoći ljubavi, vjera će uvijek doživjeti susret sa snagom Uskrsloga… Zato, ako smo prošlih dana, zajedno s nevjernim Tomom bježali od susreta s Uskrslim te lutali naokolo, ako smo se možda nalazili u stanju zaleđenog očaja i prkosa, vrijeme je da se konačno toga oslobodimo, da se susretnemo s Onim od koga bježimo te u njegovim ranama i mi prepoznamo snagu Uskrsa.

vjeronauk.eu/radio vatikan

Da mnogi mladi mognu prigrliti Kristov poziv i slijediti ga u svećeničkom i u redovničkom životu – opća je molitvena nakana Crkve za mjesec travanj, u kojemu se, 29. travnja, slavi i Svjetski molitveni dan za duhovna zvanja. Crkva nas stoga poziva da na taj dan razmišljamo o temi „Zvanja, dar ljubavi Božje“. Na svima je nama moliti Gospodara žetve da pošalje vrijedne radnike u žetvu svoju. One radnike koji će biti spremni do kraja ljubiti Boga u čovjeku.
„Zvanje je pustolovina koju se isplati živjeti do kraja – rekao je blaženi Ivan pavao II., govoreći bogoslovima i sjemeništarcima u sarajevskoj katedrali, 1997. godine. Odvažno krenimo u tu pustolovinu, cijelim svojim bićem nosimo svjetlo tamo gdje je tama, ljubav gdje je mržnja, toplinu gdje je hladnoća. Postanimo oruđe Božje ljubavi, ujedno izgarajući od te beskrajne ljubavi – rekao je blaženi Ivan Pavao Drugi. Stoga, ako osjetimo da nas Bog zove, hrabro se odazovimo unatoč svojim slabostima, jer On će biti naša snaga. Ako nas Bog zove, recimo hrabro svoj: Evo me, Gospodine!

vjeronauk.eu/radio vatikan